Strast za posao - dvije strane medalje Ispis

Strast za posao je velika stvar. Zamislite karizmatičnog biznismena koji svojom energijom inspirira ljude oko sebe. Vjerojatno smo svi bar jednom u životu radili s nekim tko je nevjeorjatno uzbuđen svojim poslom iako ga radi već godinama. Naravno, postoji razlika između strasti za poslom i pretjerane ambicioznosti kojoj je cilj samopromocija i napredovanje pod svaku cijenu.

slika1-strastZasigurno možemo reći da su svoj posao strastveno doživljavali izumitelji i znanstvenici poput Nikole Tesle ili Leonarda Da Vincija, slikari i glazbenici poput Van Gogha ili Arthura Rubinsteina, ali i današnji moguli poput Billa Gatesa ili Oprah. Radnici koji su strastveni prema svom poslu najpoželjniji su u svakoj kompaniji i to zbog dobrog razloga – inspirirani zaposlenici su produktivniji, a strast potiče njihovu angažiranost. Iako je strast za poslom poželjna osobina, novija istraživanja pokazuju da svi oblici strasti nisu pozitivni.

U svom istraživanju fenomena strasti za poslom profesor socijalne psihologije dr. sc. Roberto J. Vallerand sa Sveučilišta Quebec u Montrealu fokusirao se na Dualni model strasti (Dual Model of Passion – DMP). On strast definira kao snažnu sklonost prema samodređujućoj aktivnosti koju ljudi smatraju važnom i u koju su spremni uložiti svoje vrijeme i energiju. Utvrdio je da postoje dvije vrste strasti za posao – harmonična i opsesivna. Rezultati nekoliko studija koje je proveo među ispitanicima različite starosti koji se bave različitim aktivnostima, podupiru njegov model.

Harmonična i opsesivna strast

Neki ljudi potpuno prirodno osjećaju strast prema poslu. Zadovoljni su što su u životu odabrali baš taj posao, sigurni su da su u tome dobri, odgovara im posao kojim se bave – jednostavno se osjećaju dobro. Vallerand će za ovakve ljude reći da imaju harmoničnu strast jer je njihov posao u skladu s ostalim aktivnostima kojima se bave u životu. Harmonična strast povezana je s mentalnim stanjem potpune uživljenosti u posao stoga, kako otkrivaju njegova istraživanja, vode kreativnosti, guraju prema boljem i novome.

Kao i uvijek, postoji i druga vrsta strasti – opsesivna strast. Opsesivno strasni ljudi osjećaju nekontroliranu potrebu da se upuste u posao koji je važan dio njihova života, često i najvažniji. Većina stručnjaka slaže se da opsesivna strast nije dobra ni za osobu koja pokazuje te osobine, a ni za ljude oko nje. Tvrde da su takvi ljudi nefleksibilni, pretjerano i kompulsivno opčinjeni, teško se odmiču od posla – boje se za svoj položaj, pokušavaju se nametnuti u svim situacijama, njihovi e-mailovi stižu noćima i blagdanima, orijentirani su samo na ispunjavanje zadataka i to što više njih bez obzira na njihovu stvarnu vrijednost. U samom startu oni postavljaju loše navike koje je teško održati na duže staze. Najčešće su to ljudi s prilično nestabilnim samokonceptom.

Kakve su posljedice ovih dviju strasti prema poslu? Harmonična strast prema poslu je povezana je s višom razinom psihičkog zdravlja, samopouzdanjem, pozitivnim emocijama, kreativnošću, koncentracijom, osjećajem zadovoljstva, kvalitetnijim životom izvan posla i sve to na duge staze.

slika2-strastNasuprot harmoničnoj, opsesivna strast rezultira višom razinom negativnih utjecaja jer se radi o ljudima koji teško prestaju misliti na posao i vrlo su frustrirani kad nešto ne mogu odraditi. Čak i kada osjete rizik, ne staju (poput, primjerice, patoloških kockara) jer im je posao najvažniji. Kako bi se zaštitili pokazuju samozaštitničko ponašanje poput agresije, posebice kad je ugrožen njihov identitet. Takve osobe imaju i negativniju sliku o sebi. Sve te osobine impliciraju sindrom sagorijevanja (burn out) dok ljude s harmoničnom strasti upravo ona štiti od burn outa.

Istina je da svatko od nas ima bar malo harmonične i opsesivne strasti za posao pri čemu je važno da prvu povećamo na štetu potonje. A kako to postići? Prvi korak je, naravno, osvještavanje da previše pokazujemo opsesivnu strast.

Upitajte se nekoliko korisnih pitanja:
Imate li dovoljno energije? Upuštate li se u svoj posao s pozitivnim entuzijazmom? Uživate dok obavljate svoj posao?
Kada razmišljate o sebi, imate li bilo kakve druge kriterije osim posla?
Je li vaš unutarnji monolog pozitivan – razmišljate li češće u terminima – želim, jedva čekam ili moram, trebam?
Jeste li u stanju prestati raditi kad je za to vrijeme ili to ne možete jer vas tlači pomisao da morate raditi kako biste se, primjerice, svidjeli šefu?

Nedavno istraživanje žestokih igrača on-line igrica pokazalo je zanimljive rezultate. Oni koji su osjećali harmoničnu strast u vezi s igrama osjetili su pozitivne emocije dok su igrali, dok su oni s opsesivnom strasti osjećali negativne emocije i kad su igrali i kad su im spriječili igru. Osjećate li poriv da radite i onda kad vam se ne radi?


Osjećate li dok radite ikada kako je vrijeme nebitno ili uvijek osjećate pritisak vremena?
Što se može učiniti?

Kratke stanke mogu biti vrlo korisne
Ako ste opsesivno strasni u svome poslu, pokušajte sastaviti raspored tako da tijekom radnog vremena bar nakratko izađete iz radnog prostora. Kada niste na poslu, bavite se aktivnostima u kojima uživate.

Ne nosite posao kući
Kada odete s posla, pokušajte stvarno otići s posla. Ne palite laptop i ne provjeravajte službene e-mailove osim u doista iznimno hitnim situacijama. Opsesivna strast je navika koje se možemo riješiti.

Promijenite način razmišljanja dok radite
Pokušajte razmišljati harmonično strastveno, pokušajte riječ moram zamijeniti riječima želim i hoću. Možda će vam u početku to biti čudno, ali s vremenom ćete se vjerojatno naviknuti.

Pronađite novi hobi i posvetite mu se
Nije rijetkost da čovjek koji ulaže previše sebe u neki projekt, zapravo ne vjeruje u sebe. Hobi koji volite i dobro se snalazite u njemu može utjecati na promjenu te percepcije. Više ćete razmišljati o svemu pozitivnom što postižete u nekoj dragoj aktivnosti, nego o radnom učinku na poslu i vlastitom egu. Pritom nemojte razviti opsesivnu strast prema tom hobiju samo kako biste iz glave izbacili posao. Primjerice, odlučite li da ćete aktivno vježbati, ne činite to pod pritiskom. Ako jedan dan ne odete vježbati jer biste radije radili nešto drugo, nemojte da vas to opterećuje.

Strast je jedan od najjačih pokretača našeg radnog učinka, kreativnosti, mašte pa i genijalnosti. U svojoj suštini strast je pozitivna i dobrodošla. No, treba znati da strast pokreću i druge važne stvari u našem životu, a ne samo posao. Izgubimo li ravnotežu između tih dijelova života i posla, strast lako prelazi u opsesivnost i kontraproduktivnost. Kad se čovjek osjeća dobro – i u privatnom i u poslovnom životu od kojeg se može odvojiti, strast postaje dugoročno neiscrpan izvor uspjeha, tvrdi kognitivni znanstvenik na Sveučilištu u New Yorku Scott Barry Kaufman.


slika3-strastŠto ako uopće ne osjećate strast za posao?
Što ako se, unatoč vašem trudu i zalaganju da posao odradite što bolje, jasno vidi da prema njemu ne osjećate strast? Što ako tu strast u vama želi vidjeti vaš šef?

Ne osjećate li strast za posao koji radite, idealno bi bilo da ga promijenite i pronađete nešto što vas ispunjava i u vama budi strast, nešto što želite raditi, ali vam daje i financijsku sigurnost. No, u današnje vrijeme nezaposlenosti gigantskih razmjera to je lakše reći nego ostvariti. Ako vam izlazak na tržište u ovom nimalo zgodnom trenutku nije opcija, možda možete nešto učiniti kako biste na neki način prikrili da tu strast u stvari ne osjećate. Evo nekih preporuka stručnjaka.

Inicirajte projekte
Radilo se o malom ili velikom projektu, pokušajte biti prvi koji će ga pokrenuti. Naučite kako dobiti potporu za ono što želite postići. Mnoge projekte na poslu odrađuje veći tim ljudi međutim, većina njih nikada neće inicirati neki projekt. Pokušajte biti jedan od onih koji pokreću projekte.

Sastavite listu poslova
Uvijek imajte listu svih poslova na kojima upravo radite kao i onih na kojima planirate raditi u budućnosti. Imajte ga uvijek kod sebe (s pametnim telefonima, to danas i nije teško), zabilježite ideje koje vam padaju na pamet, dodajte informacije koje bi vam mogle biti korisne. Ujedno, iskoristite tu listu kako biste pokazali da ste usredotočeni na posao. Svaki posao nosi probleme, prepreke i hitne aktivnosti koje će vas izbaciti iz takta: Važno je da pritom vaši prioriteti budu jasni.

O poslu govorite pozitivno
Gotovo svi zaposlenici pričaju o svome poslu većinom se žaleći na nešto. Pritužbi ima i previše pa je možda korisnije da vi ne budete jedan od onih koji stalno prigovaraju. Pokušajte ispraviti što se da, pokušajte o poslu razgovarati razmišljajući što pozitivnije. Što je odrađeno dobro, što se moglo učiniti bolje, što ćete dalje poduzeti – neke su od tema o kojima treba češće razgovarati. Što manje pričajte o privatnim stvarima, držite se posla – doimat ćete se poslovnijim, involviranijim, zainteresiranijim.

Pratite trendove u svom području
Budite upućeni u nove trendove u svom poslovnom području. Uvijek imajte širu sliku o poslu – korisno je znati te brojne faktore koji utječu na vaš posao. Pretplatite se na stručne časopise koje će vam dostavljati u ured. Neka vam stručni newsletteri stižu na službenu e-mail adresu. Pošaljite zanimljive i relevantne sadržaje na koje naletite kolegama u kompaniji kao informaciju – ali pritom nemojte pretjerivati. Ostavljat će te utisak informiranosti jer neprestano pratite sva zbivanja i trendove u svome poslu.

Znajte kako diše vaša konkurencija
Prvi korak kojim ćete pokazati svoju ambiciju je dobro poznavanje područja kojim se bavite, ali i konkurencije. Tko su vam konkurenti, kakva im je dobit, koliki broj ljudi zapošljavaju, čime se sve bave, kako se reklamiraju, što sve nude… Odgovori na ova i slična pitanja dobro će doći u nekoj diskusiji s kolegama i ocrtati vas kao dobro pripremljenog. S druge strane, dobre ideje mogu doći sa svih strana pa i od konkurencije – uvijek se mogu doraditi, izmijeniti, iskoristiti.

Nudite rješenja problema
Ni jedan posao ni kompanija nisu savršeni – uvijek se mogu mijenjati i poboljšati. Iako se možda svaka situacija ne da popraviti, uvijek možete pokušati. Budite onaj koji o problemima razmišlja pokušavajući ih riješiti. Kada vam netko izloži problem, aktivno slušajte i ponudite ideje. Budite prvi koji će čestitati kolegi i šefu na uspjehu, ali i prvi koji će im ponuditi pomoć kad se pojavi problem.

Surađujte s drugim odjelima u kompaniji
Ako razgovarate s kolegama iz drugih odjela o događanjima u kompaniji, uvijek vam na pamet može pasti ideja kako nešto zajedno odraditi još bolje posebice kad su u pitanju veći projekti. Takav pristup zahtijeva malo više truda, ali će jasno pokazati da ste ambiciozni i posvećeni svome poslu i uspjehu tvrtke u kojoj radite.

Izgledajte profesionalno
Već je stvarno deplasirano govoriti kako odjeća ne čini čovjeka. Nažalost, korporativni svijet je prilično plitak po tom pitanju. Očekuje se određeni stil odijevanja iako taj tzv. poslovni stil zapravo ničemu u poslu ne koristi. Preporuka je uvijek – klasično odijevanje. Toj se uvriježenoj normi ne valja opirati iako danas postoje kompanije u kojima je važno samo što se radi, a ne u čemu se radi (posebice ako ne radite s vanjskim klijentima). Najbolji primjer je uspješni Google.